reotiltingcent

Sex izazov

❤️ Click here: Hapyy oglasnik

Postavite vaš lični oglas i ostvarite seksualnu avanturu ili nešto još ozbiljnije i intimnije. KAKO SE OGLASITI NA SAJTU www.

BOBO - There is a partyGEORGE MICHAEL - The best of2 UNLIMITED - Real thingsCAPTAIN HOLLYWOOD PROJECT - Love is not sexPRODIGY - The experience2 UNLIMITED - Get ready! Razvojem inteneta i telefonije razvijen je novi vid komunikacije sa drugim osobama u cilju uspostavljanja prijateljskih i ljubavnih veza. Možete biti mladi ili stariji ali opet ćete pronaći partnera za seks.

Sex Oglasi Srbija - Najbrze do devojke, dame, za druzenje, sex, masazu. Cena poruke je 120 din za VIP, 122,64 din za MTS i 123,6 din za Telenor.

Ne gubi vreme, nego se registruj na sajt Sex Oglasi Srbija odmah Više nema izgovora kako žene izvode nešto po gradu i samo zavlače tipove, umesto da se lepo sa njima smuvaju, i ako se već i ne zaljube, bar provedu jednu ili nekoliko noći zajedno sa njima. Svima je tako lepše i lakše. Taj izgovor da nema dovoljno slobodoumnih žena otvorenih shvatanja više ne pije vodu, jer su sve one sada na jednom mestu, spremne da se dokažu kao odlične ljubavnice i jos bolje seks varijante. To mesto je naš sajt - Sex Oglasi Srbija. Putem jednostavne registracije, dobićeš pristup profilima žena iz cele Srbije, koje prosto ne mogu više da izdrže tu usamljenost i žele da se zabave na najluđi mogući način. Stotine žena žele seks ovog trenutka sa nekim ko ih razume i želi da uživa sa njima. Zato, ako je dobar seks bez obaveza uz uzajamno poštovanje ono što ti tražiš, savršeno odgovaraš opisu muškarca koji je najtraženiji na našem sajtu od strane ovih odličnih devojaka. Dokaži da umeš da uživaš u životu bez lažnih morala i ostalih stvari koje te sputavaju. Registruj se na Sex Oglasi Srbija, napravi profil, pogledaj druge profile i započni najluđu i najzabavniju seks avanturu koju si do sada doživeo. Budi sa momcima i devojkama iz cele Srbije kojima je seks omiljena rekreacija i upoznaj se sa onima koji ti žive u blizini. Videćeš, ovaj sajt će promeniti tvoj pogled na seks i ostale šeme, i omogućiće ti da uživaš u njima kada god to poželiš.

Angela Puxi - PELIN I MED - sax cover
Najstroze je zabranjeno reklamirati seksualne usluge za novac, kao i trazenje dopuna za telefon! S druge strane, pozivamo vas i da se oglasite. © Copyright - Sva prava zadržana. ESCORT HAPPY Ako želite devojku, damu za diskretno, intimno druženje iz nekog grada, ukucajte HOG GRAD iz koga želite i pošaljite na broj 1202. © Copyright - Sva prava zadržana. Sajt SEXY SMS OGLASI ne odgovaraju za istinitost navedenih oglasa i ne proveravaju verodostojnost samog teksta pristiglog putem SMS poruke. Cena poruke je 120 din za VIP, 122,64 din za MTS i 123,6 din za Telenor. NENEH CHERRY - HomebrewMICHAEL JACKSON - Dangerous Vol. Sajt SEXY SMS OGLASI ne odgovaraju za istinitost navedenih oglasa i ne proveravaju verodostojnost samog teksta pristiglog putem SMS poruke. Ukucajte HOG GRAD iz koga zelite damu i posaljite na broj 1202, poruka 240 din. Najbolji oral sa završnicom, nema bolje, Beograd.

www.datingvr.ru

❤️ Click here: 011 info

Germain, Mme Zerbib, MM. There is small shop and café attached to the Repsol Garage petrol station. Check which stop your bus leaves from. Make sure you are looking at the correct times.

In ALVOR all buses in all directions call at the bus stop at the large roundabout junction at the entrance to the village. The next stop is Rua Abicada, outside the new long distance bus station.

www.datingvr.ru - ON LOCAL BUSES SUMMER TIMES APPLY DURING JULY AND AUGUST. Not shown on the map!

Portimão area bus services including Praia da Rocha, Praia do Vau, Alvor and Penina NEW BUS STATION IN PORTIMÃO FOR LONG DISTANCE SERVICES The stopping place for Rede Expressos, Renex and Expresso Qualidade Eva-Transportes services has transferred to the new remote facility in Rua da Abicada. Other relevant information is including the 'shuttle' between the new bus station and the other stops. The information has been obtained from printed timetables and other local sources like taking the bus and is given in good faith. Everything is correct to the best of my knowledge as of 25th June 2018 checked on official websites and in person. ON LOCAL BUSES SUMMER TIMES APPLY DURING JULY AND AUGUST. Make sure you are looking at the correct times. Links to timetables for buses and trains between Portimão and the rest of the Algarve external link opens in new window GENERAL INFORMATION ABOUT PORTIMÃO CITY TRANSPORT - PLEASE READ! Portimão is linked with the rest of the Algarve by the inter-urban and express bus routes listed above. The railway station is just to the north of the city centre, with trains along the Algarve route and connections with Lisbon via Tunes. Long-distance buses coaches to UK readers run to and more distant parts including. Services start at 0700 and finish between 1930 and 2000hrs. On December 24th last buses are at around 1900hrs. In summer there are later buses between Portimão and Praia da Rocha. Most routes have very limited service, several have non at all, at weekends and public. The mini-buses used for most journeys are grossly inadequate at busy periods eg school start and finish times so be prepared for overcrowding and even for a full-up bus sailing past your stop. The picture below is one of the minibuses used most of the time. They do have some larger buses used at busy times eg when schools are starting and finishing. These buses do not go across the river to Ferragudo etc! There are maps and timetables at the city centre bus stops, but many other stops have no information at all. The links below are to the official timetables. Timetables are annotated in Portuguese and English. The official website itself, only in Portuguese, is. SUMMARY OF ROUTES AND LINKS TO TIMETABLES AND MAPS THE OFFICIAL SYSTEM ROUTE MAP IS. All stopping places are shown. All the links below are to the official maps and timetables on the Portimão council website and will open in a new window. Most routes serve the Largo do Dique in the City Centre. The Alameda is the large square in the older part of the city about 5 minutes walk from Largo do Dique. Rua das Hortas is near the municipal market and quite a walk about 750 metres from the Largo do Dique. Inbound buses that stop at the Centro de Saúde Health Centre stop at the city market outbound. The Health Centre is a short walk from the market. In Praia da Rocha, inbound buses stop at the Hotel Jupiter, Hotel Oriental and the Fortaleza. They return via a parallel street without stopping. The route between Portimão city centre and Praia da Rocha has late evening service in July and August. This is now the only route operating after about 2000hrs. In ALVOR all buses in all directions call at the bus stop at the large roundabout junction at the entrance to the village. At the time of my last visit no current timetables were on display. There is a local agent selling Vai e Vem bus passes called Papelaria d'el Rei nearby at Rua Marquês de Pombal, nº 3. CRUISE LINER SHUTTLE - the port of Portimão operates shuttle buses as required between the cruise dock and the city centre at Largo do Dique. The main routes of interest to visitors will be these - click to go to official route map and timetable page. You can download the official timetable and route diagram to your device At the time of my most recent visit, no current timetables were visible at the main Largo Do Dique bus stops nor at Alvor. Many bus stops do not indicate which bus stops there, some are still carrying the numbers for routes discontinued 2 or 3 years ago! Route 14 City Centre Largo do Dique Alameda - Portimonense Stadium outbound only - Poeta Ant. Meixo School - Vale França - Praia do Vau - Clube Prainha - Torralta Dom Jőao II Hotel - Alvor Praia - Alvor Centro. Runs via Alvor Praia in this direction only. To go from there to Praia do Vau etc take the inbound bus and go via Alvor Centro Roundabout runs every 30 minutes on weekdays only. For weekend and service see route 1P below. Runs weekdays only Route 1P City Centre Largo do Dique - Portimonense Stadium - Jardins da Rocha - Praia do Vau - Clube Prainha - Torralta Hotel Dom João II - Alvor Praia - Alvor Centro Roundabout. Runs about every 30 minutes in summer, about once every hour in winter and only on Saturdays, Sundays and. Apenas aos fims de semana e férias, seulement les weekends et fêtes, nur am Wochenendes und Feiertagen. To go to Praia do Vau etc from Alvor Praia, take the inbound bus and go via Alvor Centro. OTHER WEEKDAY ROUTES - these DO NOT RUN AT WEEKENDS OR ON. The next stop is Rua Abicada, outside the new long distance bus station. Route 11 - Penina Church - Centro de Saúde - City Largo Dique - Poeta Ant. Meixo School - Praia da Rocha Fort about every 45 minutes Route 12 - City Rua das Hortas - Bemposta - Montes do Alvor near the aerodrome every 30 - 45 minutes during peak hours, every 90 minutes otherwise. Route 13 - City Largo do Dique - Tres Bicos - Bemposta - Hospital Particular - Alvor Roundabout every 25 minutes during peak hours, every 50 minutes mid-morning and mid-afternoon. This bus starts from a different stop at Largo do Dique than the other buses to Alvor - check the or you might miss it like I nearly did! See Route 16 below for limited Saturday service along this route. Route 15 - Campanheira - Hospital - Penina - Montes de Alvor - Alvor Roundabout - Alvor Praia runs eight times a day at irregular intervals; Campanheira is served only at peak hours in winter. Route 21 - Sargoçal - Mexilhoeira Grande - Rotunda Autodromo - Montes da Cima - Alcalar - Hospital - City Rua das Hortas. Four journeys each way plus schooltime journeys. A rather complicated timetable to understand! Quicker than route 31 for journeys to or from Railway Station and Hospital. Route 34 - Campanheira - Hospital - Cardosas - Retail Center - Centro do Saúde - Bemposta eight journeys at irregular intervals. Not shown on the map! Route 36 - Poeta Ant. Meixo School - City Rua das Hortas - Retail Center - Chão das Donas - Alfarrobeiras. Every 30 minutes except that Alfarrobeiras is served only once each hour. THESE ROUTES RUN ON SATURDAYS, ROUTE 37 ALSO RUNS ON SUNDAYS AND HOLIDAYS Route 16 - same as route 13 above but extended to also serve Montes de Alvor near the aerodrome. Four buses Portimão to Alvor, five buses Montes do Alvor via Alvor to Portimão. Service finishes at 1725hrs. Runs only on Saturdays. On Saturdays some buses run to and from Ladeira do Vau. Route 38 - City Largo do Dique - Rua das Hortas - Sesmarias - Chão das Donas - Alfarrobeiras. Two outbound and three inbound buses only. Saturdays only, seven buses at irregular intervals. Fares on Vai e Vem buses The current official fares leaflet can be downloaded - available in Portuguese and English. There is a flat fare on Vai e Vem buses. A one day ticket unlimited journeys is 3,50 Euros; buy that from the driver. There is no discount for seniors or children except for residents. Children under 4 travel free. Pre-paid single journey tickets are 80 cents. This pre-pay system will save you money if you intend to use the buses more than about 6 times during your stay. Children under 4 years old travel free. Enquire at the bus office. Children, senior citizens and those of reduced mobility who are residents can get half price passes, but you will need to provide proof of address etc. Tourists are not eligible for these discounts. Vai e Vem tickets are not valid on EVA or Frota Azul buses, nor vice-versa. PORTIMÃO ADDITIONAL INFORMATION Portimão's old 'bus station' used by local and regional buses is an open air facility near the Largo de Dique, which is not far from the old bridge over the river and the main city centre shopping area. ALL INTERURBAN BUSES LEAVE FROM THE AVENIDA GUANARÉ NEAR THE REPSOL GARAGE. MOST VAI E VEM LOCAL BUSES USE THE STOPS AT LARGO DO DIQUE. CLICK THE MAP BELOW FOR LARGER SIZE. NB - bus stops are not lettered as per map - this is just for convenient indexing! EVA, REDE-EXPRESSOS AND RENEX LONG DISTANCE SERVICES NOW CALL AT THE NEW BUS STATION 1. Local routes 31, 32 weekdays also 37 weekends and holidays stop at the new bus station. It is not known at this time when other local routes will be adjusted. Check which stop your bus leaves from. Do not leave it to the last minute! Personal experience was not a good one! The bus stops are fairly clearly labelled as to the destinations served. There is a bus ticket and enquiry office but no waiting area. There is small shop and café attached to the Repsol Garage petrol station. Inbound local buses from Lagoa and Ferragudo don't turn immediately towards the Largo do Dique. They go along the Rua Infante de Henrique as shown, before embarking on a tour around the city. If it's the city centre shops you want, get off at the first stop after crossing the bridge. Portimão railway station is a few minutes walk to the north of the city centre. Routes 31 and 32 stop there on weekdays, at weekends the 37. PORTIMÃO'S SHOPPING CENTRES Portimão has several retail parks and shopping centres around the edges of the city. Most of the buses mentioned below DO NOT run at weekends. The Cardosas stop on other routes is within 3 minutes walk. It is 6 or 7 minutes walk from the railway station, 12 - 15 minutes from the main bus stops above. The bus also stops at Cardosas. The on Rua São Lourenço de Barrosa is served only by route 36. For a list of all the timetables on the site, click For an alphabetical list of places in the Algarve, click For some important general notes about buses in the Algarve, click www.

Más info: martinezcity@yahoo.com.ar - 011 5273 4000 extensión: 5429351
It is not known at this time when other local routes will be adjusted. Two outbound and three inbound buses only. NB - bus stops are not lettered as per map - this is just for convenient indexing! Not shown on the map! They do have some larger buses used at busy times eg when schools are starting and finishing. Four journeys each way plus schooltime journeys. Bien que comportant de nombreux avantages, la RNVP reste un traitement très complexe. The links below are to the official timetables. All the links below are to the official maps and timetables on the Portimão council website and will open in a new window. Elle doit être dirigée de façon tout à fait indépendante par le responsable de l'ordre et de la sécurité dans la ville, c'est à dire le maire.

Sastav Moja domovina Bosna i Hercegovina

❤️ Click here: Bosna i hercegovina sastav

Prema tvrdnjama bosanskih franjevaca katoličko stanovništvu u trenutku pada Bosne je brojilo oko 750, krstjansko 80, a pravoslavno oko 30 tisuća odraslih duša. Golovima Ibiševića u 36. Neke željezničke pruge napravljene su za vrijeme , dok se danas koriste tek povremeno zbog toga što su u ratu uništene.

A kad nam nije svejedno znači da smo pošteni. Mnogi hrvatski povjesničari počevši od V. The unemployment rate in 2017 was 20.

Sastav Moja domovina Bosna i Hercegovina - Trenutno nastupa za njemački SC Freiburg.

UVOD Bosna i Hercegovina je zemlja u obliku srca koja leži u srcu jugoistočne Evrope. Ovdje se istočne i zapadne civilizacije susreću, ponekad sukobljavaju, ali češće pojačavaju i obogaćuju jedna drugu kroz dugu i fascinantnu historiju. Bosna i Hercegovina je dugačko ime za zemlju koja se prostire samo na 50000 km2. Južni region oko drevnoga Huma, kojim je vladao Herceg Stjepan Kosača, kasnije je nazvan Hercegovina kada su to područje zauzeli Otomanski osvajači. Možda ono što je posjetiteljima danas važnije da znaju je, da je Bosna i Hercegovina zapanjujuće lijepa zemlja sa nepreglednim nizom prirodnih pejzaža, kultura, tradicija i izrazito ljudi. A znamo da se porodica nosi u srcu. U ovom maturskom radu pokušat ću da prikažem prirodne i društvene potencijale Bosne i Hercegovine te njihov odraz na ekonomsku sliku stanovništva, a naravno i ekonomske predispozicije koje u sebi nose. GEOGRAFSKI POLOŽAJ, GRANICE I VELIČINA BIH Bosna i Hercegovina BiH je smještena u srcu jugoistočne Evrope, na Balkanskom poluotoku. BiH zauzima ukupnu površinu od 51. Graniči sa Hrvatskom na sjeveru i zapadu, i Srbijom i Crnom Gorom na istoku Slika 1. Geografski položaj Bosne i Hercegovine 3 Morska obala koja se pruža duž 20 kilometara na jugu, pruža zemlji pristup Jadranskom moru. BiH je većim dijelom planinska zemlja, sa Dinarskim Alpama koje se pružaju duž zapadne granice. Na sjeveru se nalazi plodna ravnica pogodna za poljoprivredu, uz granicu sa rijekom Savom. Središnji, istočni i sjeverozapadni dijelovi zemlje obiluju šumama. Hercegovina, koja se nalazi na jugu, više je mediteranska po svom karakteru i klimi. PRIRODNO I DRUŠTVENO-GEOGRAFSKE ODLIKE 2. Reljef i geološka građa Reljef BiH veoma je različit, kako po izgledu,tako i po starosti i načinu postanka. Najveći dio reljefa BiH cine planine različite visine niske,srednje i visoke. Ostali dio je ravničarski, a čine ga djelovi Panonske nizije, velikih kotlina i rječnih dolina, kao i uzak pojas Jadranskog primorja. Različit izgled i odlike reljefa rezultat su duge geološke istorije,od paleozoika do vremena u kojem živimo. Taj vremenski period traje oko 600 miliona godina. Snažni unutrašnji pokreti u zemljinoj kori,neke djelove zemljine kore su izdigli a neke spustili. Reljef Bosne i Hercegovine 3 U uzdignute spadaju planine,a u spuštene kotline, duboke riječne doline. Tektonske procese pratila je često I snažna vulkanska aktivnost, pa razlikujemo površinske i podzemne oblike vulkanskog reljefa. Nekadašnju vulkansku aktivnost pratilo je stvaranje ležišta ruda metala. Značajnu ulogu za stvaranje kraških polja pored kraškog imaju i tektonski procesi. Kraški oblici reljefa posebno su razvijeni u dinarskom prostoru. Razlikujemo povrsinske i podzemne kraske oblike reljefa. Medju znacajnije povrsinske kraske oblike ubrajamo kraska polja. Najpoznatija kraška polja u BiH su: Livanjsko, Popovo, Gatačko, Nevesinjsko, Kupreško, Glamočko. U najznačajnije podzemne kraške oblike ubrajamo pećine i jame. Najpoznatije pećine u BiH su: Vjetrenica kod Zavale u Popovom polju, Glavicanska kod Srbinja, Orlovacka kod Pala. Visoke planine u novijoj geoloskoj istoriji bile su pod ledom. Krećući se niz padine planina lednici su vršili snažnu eroziju, pri čemu su nastajala udubljenja — cirkovi u visim i valovi u nizim djelovima planina. Ove oblike reljefa nazivamo ledničkim, a jezera koja se nalaze u tim udubljenjima ledničkim jezerima. U ravničarskim, dolinskim i kotlinskim prostorima reke se često izlevaju iz korita i tako nastaju fluvijalni oblici reljefa,koji mogu biti akumulativni i erozivni. Radom talasa na obali Jadranskog mora nastali su abrazioni oblici reljefa. Umeksim stjenama nastale su uvale i zatoni, a u tvrdjim nastali su klifovi, potkapine i sljunkovite plaze. Klimatske i hidrološke odlike S obzirom na spečifican geografski položaj i reljef, klima Bosne i Hercegovine je dosta složena pa se mogu razlikovati tri zasebna dijela, s više ili manje izraženim granica oblastima i to: 1. Na jugozapadu - mediteranska, odnosno maritimna klima, 2. U srednjem dijelu - kontinentalno-planinska, odnosno alpska klima, 3. Na sjeveru - umjereno kontinentalna, odnosno srednje evropska klima. Glavni slivovi u Bosni i Hercegovini Od ukupne površine BiH, 38. Pedološke i vegetacijske odlike Mozaik tla u Bosni i Hercegovini se dijeli na dvije velike grupe: na automorfna tla i hidromorfna tla. Razlika među njima je u tome što se kod automorfnog tla pojavljuje samo oborinska voda kao faktor nastanka, a kod hidromorfnih tla u stvaranju pedološkog sloja učestvuju površinske i podzemne vode; slivne i poplavne. Ova tla se moraju odvodnjavati. Automorfna tla su najrasprostranjenija u Bosni i Hercegovini. Ona mogu biti razvijena ili nerazvijena,sa debljim ili tanjim humusnim horozintom, javažnijim slojem u tlu , ispod kojeg leže dublji slojevi tla u kojima je manje organskih materija i njihovih produkata. U nerazvijena zemljišta spadaju: kamenjari, sirozemi, te koluvijalno tlo. Ilirski florni elementri su najznačajniji za Bosnu i Hercegovinu. Među njima ima dosta endemskih vrsta, koje govore o starosti flore. Ovi elementi su naročito izraženi u planinskoj flori. Iz tercijarne flore ostali su relikti u Podrinju, tj. Oko Višegrada, u kom prostoru je poznati endem Pančićeva omorika, a poznati endemi i sa Čvrsnice, Prenja i Čibulje. Specifična flora na serpentinskoj geološkoj podlozi u sjeveroistočnoj i istočnoj Bosni, u kojoj ima endemskih i reliktnih vrsta. U ravničarske i nizijske predjele sjevroistčne Bosne prodiru i dakijaskoponetski florni elementri, koji imaju stepski karakter. Neke naše vrste prelaze i na Apenisnki poluotok. Broj stanovnika, prirodno kretanje, ekonomska struktura i prostorni raspored Prema , BiH je imala 4. Broj kasnije pod imenom Bošnjaci je bio 1. NOVIJU ISTORIJU Godina 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2000 Broj 2. Stanovništvo BiH kroz historiju 3 Religijska podjela uglavnom slijedi etničku podjelu: 88% Hrvata su , 90% Bošnjaka su , a 99% Srba su. Podaci su se od tada znatno promijenili jer je u ratu poginulo oko 100 tisuća ljudi po najnovijim procjenama, a pola stanovništva se preselilo. Prema podacima iz iz 2000. Urbanizacija Dolaskom A-U , ali i nešto ranije , počeo se u BiH izgrađivati željeznički i cestovni saobraćaj čime su stvoreni uslovi za podizanje novih urbanih središta, proširenje i modernizacija starih. Pojavom industrijalizacije , koja je počela za vrijeme turske uprave, proces urbanizacije je ubrzan i dobija nove vidove. Novi mali rudarsko — industrijski centri urbanog tipa: Breza, Ugljevik, Kreka, Kakanj, Zavidovići, Drvar, Teslić, Lukavac, te manji urbani centri sa željezničko-cestovnim pravcima: Ostrožac, Jablanica, Čapljina, zatim Kalinovik, Bosansko Grahovo, Han Pijesak i dr. Postepeno mnoga gradska naselja i urbani centri poprimaju evropska obilježja ipri čemu se ne gubi muslimansko-orijentalni karakter starih naselja. I dalje u Bosni i Hercegovini preovlađavaju manji gradovi u kojima ne živi više od 20 % od ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. Mnoga seoska naselja prerastaju u gradska i prigradska sa mješovitim tipom naselja : urbano — ruralnim. Urbanizacija u BiH je , kao što smo ranije naveli , starog porijekla. Međutim , urbanizacija u savremenom smislu intenzivno se razvija u Bosni i Hercegovini tek poslije Drugog svjetskog rata. Ona se kvalitativno i kvantitativno razlikuje od ranijih tipova urbanizacije. Tako je u Bosni i Hercegovini 75 % stanovništva deagrarizirano. Ipak, samo 33 % stanovnika živi u gradovima , odnosno 42 % nepoljoprivrednog stanovništva živi u selu. Veći BiH centri su: Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Tuzla , Bihać , Zenica. Također postoji mnogo gradova u kojima je stepen industrijalizacije visok, a to su: Goražde, Čajniče, Visoko, Ilijaš, Hadžići, Vareš, Zenica, Vitez, Novi Travnik, Živinice, Gračanica, Odžak, Bosanski Brod, Banovići, Zavidovići, Lukavac, Maglaj, Vakuf itd. Od gradova sa razvijenim uslužnim djelatnostima možemo izdvojiti: Trebinje, Ljubuški, Mostar, Lištica, Brčko, Vlasenica, Gradačac, Kladanj, Olovo, Jajce, Tuzla, Sarajevo, Banja Luka , Foča, Doboj, i još mnogo drugih gradova širom Bosne i Hercegovine. Panorama grada Sarajevo 3 Sarajevo je i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar, glavni grad i sjedište , koje prema procjenama ima 429,672 stanovnika. Kroz grad protiče , a u neposrednoj blizini grada je i izvorište rijeke , sa popularnim izletištem Sarajlija,. Oko grada su olimpijske planine: , , , i , koji su posebno tokom zimskih mjeseci omiljena izletišta Sarajlija i turista iz cijeloga svijeta. EKONOMSKO — GEOGRAFSKE ODLIKE 3. Opće odlike privrede trenutno stanje privrede i BDP, razvoj privrednih sistema kroz historiju, pad standarda nakon rata, tranzicijski problemi, privatizacijski tokovi itd. Bosna i Hercegovina je uz Makedoniju bila najsiromašnija republika u. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma u BiH je forsirana teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Tri godine ratovanja uništile su bosansku privredu i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%. BDP je i dalje duboko ispod razine. Teško je tačno ocijeniti stanje privrede, jer iako oba entita obavljavaju svoje statistike, statistike za cijelu državu su ograničene. Osim toga, službene statistike se ne bave sivom ekonomijom, koja je vrlo prisutna u cijeloj zemlji i u svim segmentima društva. Po sektoru, 13% BDPa otpada na poljoprivredu, 40. Glavni poljoprivredni proizvodi Bosne i Hercegovine su: žito, kukuruz, te razne vrste i. Glavne industrijske grane su: proizvodnja čelika, ugljena, željeza, automobilska industrija, tekstilna industrija, proizvodnja , namještaja i prerada nafte. Glavni partneri za izvoz su 29% , 18. Glavni partneri za uvoz su Hrvatska 24. Poljoprivreda Poljoprivredne površine u zauzimaju oko polovine ukupne zemljišne površine BIH, i iznosi 2. Kvantitativni pokazatelji o razmjerama ovoga resursa pokazuju da u BIH po jednom stanovniku dolazi 0,36 ha obradivih površina što je svrstava u donji prag zemalja koje ulaze u krug prosječno bogatih ovim prirodnim resursom. Poljoprivredni je sistem dio ukupnog poljoprivrednog ambijenta, pa se stanje u njemu odražava i na ovaj sektor. Uz brojne reforme koje su provedene u BIH, ipak nisu se pokazale dovoljnim da se izradi jedan jedinstven ekonomski prostor. Unutar ukupne ekonomije i nakon nekoliko godina po okončanju rata, poljoprivreda BIH je i dalje ostala opterećena brojnim problemima i još ne pokazuje jasnu viziju vlastitog društvenog razvoja. Donošenjem nekoliko krovnih zakona i uspostavom institucija ona postepeno gradi poljoprivredni okvir, ali i dalje ostaje sa brojnim problemima zbog nedefinisanih mjera podrške domaćoj proizvodnji koje treba ispuniti. Nasuprot zakočenoj primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji u bitno povoljnijem položaju nalazi se ukupna prehrambena prerađivačka industrija. Unutar nje stvoreni su značajni privredni subjekti, bez obzira na to, veza ove industrije sa domaćim sirovinskim miljeom nisu niti definisane niti sistemski regulisane. Tako da izostaju njeni visoko potrebni efekti u ozdravljenju poljoprivredne proizvodnje. Sve navedeno navodi na zaključak da nedostaje definirana politika, naspram vanjskog privrednog ambijenta, u kojem bi trebao da se odvija vlastiti poljoprivredni razvoj. Do tog razvoja moguće je doći samo zakonskim i institucionalnim reformama u sektoru. Uz nenadoknadive životne gubitke rat u ovoj zemlji nanio je štetu i privrednom životu. Naime, procjenjuje se da je ukupna ratna šteta iznosila između 50-70 milijardi USD, a od toga na poljoprivredu otpada negdje oko 6,5 milijardi USD. Gotovo najveći problem obnovi poljoprivrednog sektora u BIH predstavlja činjenica da je ostalo jako mnog mina i drugih eksplozivnih sredstava, pa se prema procjenama WB procjenjuje da će biti potrebno oko 7,5 milijardi USD za čišćenje terena od mina. Rudarstvo Rudarstvo je na teritoriji Bosne i Herecegovine veoma stara privredna grana. Ona se bazira na pojavi ruda i minerala,a oni su vezani za geološku podlogu geološku istoriju zemljine kore na teritoriji Bosne i Hercegovine. Za pojave metaličnih mineralnih sirovina veže se magmatski ciklus Zemljine kore. Faze magmatskih ciklusa na teritoriji Bosne i Hercegovine odvijale su se geološkim epogama počevši od starijeg paleozoika,preko mlađeg paleozoika,trijasa,jure i krede ili mezozoika,nastavljale se kroz kenozoik i njegove periode i epohe:paleogen i neogen. U terenima u kojima dominiraju magmatske stijene:intruzivne, efuzivne i žične , razvila se metalogenija crnih i obojenih metala, zatim rijetkih metala. Nemetali: ugljevi , nafta , zemni gas i drugi nemetali javljaju se u sedimentnim stijenama Bosne i Hercegovine:ugalj u pretežno jezerskim naslagama neogena. Neke metalične rude se javljaju kao pretaložene u malađim naslagama, nego što su naslage u kojima su primarno formirane. To su neka ležišta željeznih ruda i boksita. Ipak većina metalogenije je vezana za magmatske stijrne , a kaustobioliti ugalj, nafta,zemni gas za sedimentne naslage. Na teritoriji Bosne i Hercegovine pojava rudarenja i metalurgije počela,kao što smo ranije naveli, u metalnom dobu , posebno bakarnom i željeznom. Dakle,od prvog mileniuma st. Rudarstvo je dalo osnovu za razvoj zanatstva u početku , a kasnije za razvoj industrije, U toku poslijeratnog razvoja rudarstva u Bosni i Herecegovini intezivno se eksploatirao ugalj jer je on bio osnovni izvor energije. Istraživanja su vršena na nalazištima željezne rude,olovno-cinkanih ležišta i bakra. Od nemetala istraživana su i eksploatirana ležišta kvarca,kaolina,feldspata i građevinskog materijala. Posebno je razvijena proizvodnja uglja,a vršile su se istrage na naftu i druge mineralne sirovine. Na teritorijama Bosne i Hercegovine postojerudne oblasti za sve vrste ruda. Tako se rudne oblasti željeza nalaze na području Vareša i Ljubije. Na više mjesta nalaze se pojave željeznih ruda,ali se zbog malih utvrđenih rezervi ne eksploatiraju. Otvoren je rudnik na planini Radovan. Pojava manganove rude kod Čevljanovića nije dovedena do eksploatacije,jer je u rudi nizak sadržaj korisne supstance. Ruda mangana se nalazi i eksploatira kod Bosanske krupe u Bužimu. Hromne i nikalne rude su još u fazi istraživanja. Obojeni metali: olovo , cink , boksit su neprekidno istraživani i zbog utvrđenih eksploatacionih rezervi otvarani su novi rudnici i proširivani stari. Tako je na području Srebrenice otvoren rudnik olova i cinka Sase , u kojem je otvoren pogon za obogaćivanje rude. U vareškoj rudnoj zoni nalazi se polimetalno ležište sulfidnih ruda sa baritom,nalazište olovno cinkanih ruda. Olovna ruda se javlja i u Olovu i njegovoj okolini,gdje su bile srednjovjekovne rudarske jame. Značajna su ležišta boksita na području Vlasenice , Bosanske Krupe , Bešpelja i Mostara. Dosadašnja istraživanja bakarne rude nisu dala takve rezultate da bi se za te rude ostvarili rudnici. Ležišta žive nalaze se u Draževićima u blizini Srednjeg,ali rudnik nije otvoren zbog slabe prođe na međunarodnom tržištu. Pored metalnih mineralnih sirovina Bosna i Hercegovina je bogata nalazištima nemetala među koje se ubrajaju:dolomiti. Krečnjaci , mermeri , gline , kvarci pjesci ,laporci , te bentoniti i feldspati. Za industriju su još važni: barit , azbest , magnzit i dr. Barit se ekploatira u Kreševu i Velikoj Kladuši. Za potrebe vatrostalne industrije eksplatira se magnezit i za njega je otvoren rudnik u Kladnju. Azbest kao vatrostalni materijal eksploatira se iz serpentinita kod Bosanskog petrova Sela. Jedini rudnik kamene soli je u Tušnju gdje se vrši podzemna eksploatacija. Pored navedenih, u Bosni i Hercegovini postoje i ležišta i pojave nuklearnih sirovina. Njihova važnost je višestruka. Rudarska proizvodnja skupa sa energetskim potencijalima čini osnov cjelokupnoj industriji,najpropulzivnijoj privrednoj grani. Drugi oblici energetskih izvora, kao što su sunčeva energija, nuklerna energija, geotermalna energija još nisu primjenjivi u našoj državi, što ne znači da se kasnije neće pojavljivati kao i ostali oblici energije. Hidroenergetski potencijal je regenerativan, odnono obnovljiv i dolazi otuda što se Bosna i Hercegovina nalazi kao ostali dijelovi Europe i posebno Mediterana, u zoni kružnog kretanja vode oceana atmosfera — kopno — ocean. Bosna i Hercegovina je prema vrijednosti hidropotencijala po kvadratnom kilometru površine među najbogatijim zemljama u Europi. Po energetskom potencijalu, glavne rijeke su: Neretva, Trebišnjica, Una sa Sanom, Bosna, Drina i Vrbas. U Bosni i Hercegovini postoje hidroelektrane u onim područjima koja su po procjeni najbolje locirana za prozvodnju hidroenergije. U četri glavna sliva izgrađene su hidroelektrane i to na Neretvni: Jablanica ; HE Grabovica, HE Salakovac i HE Mostar sa ukupnom instaliranom snagom 144-113-210-59,5 ili ukupno 736,5MW. Za prosječan koeficijent 2,75 odnosa instalirane snage i proizvodnje na Neretvi proizilazi da gosišnja proizvodnja energije ovih hidroelektrana, prema gruboj procjeni iznosi cca 1 800 000 MWh. Preko polovine od ukupne energije zadnjih godina proizvode termoelektrane. Na teritoriji Bosne i Hercegovine nalaze se četri termoelektrane ; TE Ugljevik sa 300 MW, TE Tuzla sa 779 MW, TE Kakanj sa 568 MW TE Gacko sa 300 MW. Ove elektrane su podignute na bazi uglja pretežno lignita koji se nalazi u blizini i nije ga potrebno transportirati. One za razliku od hidroelektrane veoma zagađuju vazduh i vodu, ali i hidroelektrane zbog akumulacionih jezera , potapaju znatne obradive i druge površine, a donekle mjenjaju i klimatsko-hidrološke i biopedoške prilike u basenima akumulacije i u njihovim neposrednim slivovima 1. Industrija Počeci industrijske proizvodnje datiraju još iz perioda osmanske uprave na teritoriji Bosne i Hercegovine,da bi se intezicnije nastavio razvoj za vrijeme austrougarske uprave. Već smo naveli njenu sirovinsku bazu,kojoj dodajemo:energetske izvore , saobraćajne i tržišne uslove. Za vrijeme autrougarske okupacije industrija Bosne i Hercegovine je bila dodatak industriji Austrije i Mađarske. Tada se se razvijale drvna industrija, crna metalurgija, industrija duhana i vađenje uglja. Austriji je bila potrebna Bosna i Hercegovina i kao tržište za njene proizvode,pa se nije trudila da u njoj razvija prerađivačku industriju. Željezara u Zenici 3 Iste tendencije su nastavljane i za vrijeme stare,bivše Jugoslavije. Brže se tada razvijala bazna i ekstativna industrija a znatno sporije prerađivačka. Tokom II svjetskog rata industrija je gotovo uništena. Tokom poslijeratnog perioda pojavile su se mnoge industrijske grane koje ranije nisu postojale:metaloprerađivačka, elektroindustrija, proizvodnja motora i motornih vozila,proizvodnja aviona,a napredovale su i stare industrijske grane:crna metalurgija i proizvodnja uglja,drvna industrija, industrija celuloze i papira. Ako bi indeks industrijske proizvodnje označili sa 100, onda bi isti u 1980. Ali ako bi se uzeo u obzir i indeks industrijalizacije,koji se dobije poređenjem društvenog proizvoda industrije i poljoprivrede,onda je on iznosio u 1980. U tim zemljama industrija zapošljava do 20% ukupnog broja stanovnika,dok je u Bosni i Hercegovini manje od 10%. U ukupnoj proizvodnji industrije,učešće savremenih grana,kao što su: elektronska , hemijske, metaloprerađivačke , je nedovoljno,kao i učešće specijalizovane visokoserijske industrijske proizvodnje. Slabosti industrije Bosne i Hercegovine su i te što je nedovoljno teretorijalno zastupljena,što je slabo povezana sa inostranim tržištem,a slaba je i tehnička saradnja sa inostranim partnerima. Posljednjih godina,da bi se prevazišli industrijski zastoji,formirani su veliki industrijski kombinati kao na primjer: Unis,Soko,Šipad,Energoinvest, Rudarsko-metalurški kombinat Zenica. Koksno-hemijski kombinat Lukavac kod Tuzle. Crna metalurgija Crna metalurgija ima u Bosni i Hercegovini dugu tradiciju. Bosna je bogata osnovnim sirovinama,energetskim potencijalima i radnim resursima koji su uvjetovali pojavu i uslovili razvoj crne metalurgije na njenom tlu gotovo svim epohama ljudske historije. U oblast vareša ,Fojnice i u oblasti Sane u Bosanskoj krajini još za vrijeme Turaka postojali su majdani i postrojenja gdje se topilo željezo i proizodio čelik. Već tada se proizvodila određena količina čelika,pa se računa da je u momentu okupacije ukupna proizvodnja čelika iznosila oko 5 000 t godišnje. Tek poslije II svjetskog rata naglo se u Bosni i Hercegovini razvija crna metalurgija. Glavni centar crne metalurgije postaje zenica, u čijoj blizini se nlaze rudnici željeza,drugih pomoćnih sirovina,voda i energija,a i središnji položaj u tadašnjoj državi je uvjetovao da se baš u Zenici locira centar crne metalurgije. Isto tako je locirana i izgrađena željezara u Ilijašu namijenjena proizvodnji sirovog željeza za livnice. Geološke rezerve u rejonima Vareša , Ljubije , planine radovan i Jablanice iznosi oko 700 miliona tona željezne rude iz koje se može izvaditi 300 miliona tona željeza, a to može predstavljati osnovu za proizvodnju 400 miliona tona čelika. Rudnici željezne rude vareš, Ljubija,Radovan i Tovarica , zatim tona čelika. Rudnici željezne rude Vareš, Ljubija,Radovan i Tovarnica, zatim rudnik krečnjaka Doboj,željezara Zenica, Ilijaš i Vareš objedinjeni su u jedinstven proizvodni kompleks koji se zove Rudarsko-metalurški kombinat Zenica. Metalna industrija Uz metalnu industriju obradićemo metaloprerađivačku djelatnost,mašinogradnju i proizvodnju saobraćajnih sedstava. Počeci prerade metala ežu u daleku prošlost na teritoriji Bosne i Hercegovine. Posebno preko zanatske proizvodnje i manufakture. U Varešu,Kreševu i Ljubiji izgrađivale su se metalne prerađevine u obliku poljoprivrednih sprava i alata,građevinskih potreba,potreba naoružavanja. Dolaskom austrougarske uprave,na tržištu se pojavljuje i industrijski proizvod u većim količinama koji su stranog porijekla. Tokom međuratnog perioda sporo se razvijala metalna industrija i proizvodili su se prostiji metalni proizvodi,pretežno poljoprivredne alatke. Poslije rata, u prvim godinama,nije se metalna industrija značajnije razvijala. Međutim u pedesetim godinama metalna industrija postaje veoma propulzivna i naglo se razvija. Od ukupnog broja zaposlenih u industriji petina radnika je zaposlena u metalnoj industriji. Njeni proizvodi postaju dominirajući u industrijskoj proizvodnji uopšte. Iz oblasti mašinoprerade proizvode se odlivci sirovog liva, odlivci od gvožđe , raznih alati , ekseri, gvozdena konstrukcija ,peći ,metalne elektrode,kuglični valjkasti i igličasti ležajevi,konstrukcije za građevinarstvo. U oblasti mašinogradnje uvedena je proizvodnja: mašina radilica,mašina za građevinartvo,poljoprivrednih mašina,pisaćih mašina,a u sferi saobraćajnih sredstava. Ovako velik asortiman raznih proizvoda,većinom 1. Saobraćaj Bosna i Hercegovina ima značajan položaj u transportno-komunikacionom sistemu Balkana i južne Evrope. Shodno svom položaju ona nastoji da se i u domenu transporta i komunikacija što brže priključi razvijenim zemljama Evrope i svijeta u čemu i postiže određene rezultate. U posljednjih nekoliko godina investirana su značajna sredstva u obnovi u ratu uništenih i porušenih transportnih kapaciteta, objekata i saobraćajnica, a planira se i izgradnja novih cestovnih i željezničkih pravaca. Postojeća saobraćajna infrastruktura u BiH je locirana uglavnom oko centralne ose; sjever-jug duž rijeka Bosne i Neretve, i u smjeru zapad-istok paralelno r. Na ovim potezima locirana je glavnina privrednih i prirodnih resursa. U posljednje vrijeme evidentni su napori i uspjesi BH i tijela međunarodne zajednice da se međunarodni transport postupno ali sigurno normalizira. Cestovni saobraćaj C estovni transport ima veoma veliki značaj u privrednom sistemu BiH. Oko 90 % robe i putnika u BiH obavi se cestovnim transportnim sredstvima. Cestovni transport u BiH je gotovo u potpunosti privatiziran, i zahvaljući tome, sa gledišta korisnika usluga, došlo je do poboljšanja ponude i kvaliteta prijevoza, kako u domaćem tako i u međunarodnom prijevozu. Prostorna distribucija transportnih kapaciteta u cestovnom transportu je zadovoljavajuća budući da gotovo u svakom većem mjestu u BiH postoje preduzeća koja nude usluge u prijevozu robe, putnika ili specijalne prijevoze u domaćem i međunarodnom cestovnom prometu. Ceste i željeznice koje prolaze kroz Bosnu i Hercegovinu 3 Najznačajnji cestovni pravci kroz BiH su : - Hrvatska- Bos. Željeznički saobraćaj Željeznički prijevoz u BiH obavljaju dva operatora-javna preduzeća: Željeznice Federacije BiH sa sjedištem u Sarajevu i Željeznica Republike Srpske sa sjedištem u Banja Luci. Za upravljanje željezničkom infrastrukturom osnovana je Željeznička BH javna korporacija. Ukupna dužina željezničkih pruga iznosi 1031 km, čemu treba dodati i industrijske kolosijeke do svakog značajnijeg proizvodnog kapaciteta. Ovo željezničkim operatorima daje mogućnost direktnog pristupa u preuzimanju i isporuci svih masovnih vrsta robe. Pomorski i riječni saobraćaj Prijevoz roba iz i u BiH morskim putem odvija se preko Luke Ploče Hrvatska. Uskoro se očekuje da se poboljšaju uvjet za odvijanje robnog prometa rijekom Savom, posredstvom luke u Brčko Distriktu i pristaništima u Bos. U domenu riječnog saobraćaja, prvenstveno u luci ' Brčko' postoje značajne mogućnosti za povećanje prometa i unapređenja ukoliko bi se u njezinu modernizaciju uložila određena sredstva. Luke u Pločama i Brčkom, kao i pristaništa na r. Savi imaju relativno dobre plovne, željezničke i cestovne veze prema unutrašnjosti zemlje kao i prema inozemstvu. Na području Bosne i Hercegovine vijekovima su se ukrštale različite kulture, religije i tradicije, što daje dodatnu vrijednost kreiranju specifičnog turističkog proizvoda i obogaćuje ponudu. Zahvaljujući svemu ovome, Bosna i Hercegovina posjeduje brojne prirodne i ljudskim radom i aktivnošću stvorene mogućnosti za razvoj različitih vrsta turizma. Arheološki park: Kamene kugle Zavidovići, Zavidovići 3 Na području općine Zavidovići do danas je pronađeno oko 50 kamenih kugli koje se nalaze na 11 različitih lokacija. Fenomen kamenih kugli je rijedak u svijetu. Osim i mnoge su pronađene i u Bosni i Hercegovini. Najveća koncentracija, sa više od 20 kugli, pronađena je u selu Grab, udaljenom 2 km od Zavidovića. Bankarstvo Agencija za bankarstvo BiH ističe da banke u BiH nemaju rizičnih vrijednosnih papira i drugih finansijskih instrumenata te da je njihova stabilnost još uvijek osigurana visokim likvidnim rezervama. Otpornost bankarskog sistema osigurana je i zakonskim mjerama Agencije, vezanim za minimalnu likvidnost i adekvatnost kapitala i visokom stopom obavezne rezerve koje banke moraju držati kod Centralne banke BiH CBBiH. Uz to, kako se dodaje, propisi koji reguliraju rad bankarskih institucija u BiH su u određenim segmentima strožiji nego u zemljama visoko razvijenih ekonomija. Banke u BiH, kako se kaže se u saopćenju Agencije za bankarstvo BiH, posluju čisto kao komercijalne banke, imaju zdrav portfelj i u pravilu nisu imale aktivnosti na međunarodnom finansijskom tržištu. Stopa adekvatnosti kapitala, sa 30. To upućuje na zaključak da je bankarski sistem u BiH adekvatno kapitaliziran, a struktura bilansa banaka i sistem upravljanja rizicima omogućavaju bankama u BiH da sve svoje obaveze prema klijentima uredno izvršavaju, čak i u slučaju dodatne krize i na domaćem financijskom tržištu, kaže se u saopćenju Agencije za bankarstvo BiH. Agencija ističe da je bankarski sektor u BiH zdrav te da bankarska kriza u svijetu za sada nije izazvala direktne refleksije u BiH iz razloga što su banke majke banaka u BiH regionalne i nisu značajno aktivne na internacionalnom tržištu. Trgovina i međunarodna razmjena Trgovina je veoma stara djelatnost. Na prostoru Bosne i Hercegovine ima tragova o trgovačkoj djelatnosti još iz prahistorije. Neki arheološki nalazi iz metalnog doba govore o importu raznih proizvoda iz mediteranskih i srednjo­evropskih prostora, nađeni su i proizvodi iz naših predjela na prostorima Bal­kanskog poluostrva i šire. U srednjem vijeku odvijala se trgovina između mediteranskih - jadranskih gradva i rudarskih središta srednje Bosne. Proizvodi iz Bosne za vrijeme osmanske vlasti stizali su do zemalja bliskog i srednjeg istoka, a preko dubrovačkih trgovaca i do zemalja Sredozem­lja, srednje i zapadne Evrope. Za vrijeme Austrougarske monarhije razvila se trgovačka djelatnost između Bosne i zemalja Austro-ugarske monarhije i drugih zapadnoevropskih zemalja. Trgovačka aktivnost, ali nešto smanjena, odvijala se između dva rata, da bi se poslije Drugog svjetskog rata znatno razvila i to u sve dvije osnovne forme: unutrašnju i vanjsku trgovinu. U unutrašnjoj se razvijala kako detaljistička, tako i grosistička trgovina. Tokom poratnog razvoja zapažaju se ćetiri faze u razvoju trgovine i trgovačke mreže: admnistrativni perod od 1947, do 1953. U tom periodu se stvaraju velike integrarne organizacije trgovine, koje su objedinjavale trgovinu, ugostiteljtvo, turi­zam, poljoprivredu i dr. Stvarani su kombinati proizvodno-trgovinskog tipa: UPI u Sarajevu, Hepok u Mostaru, AIPK Banja Luka, PTK Tuzla i dr. Kombinati su objedinjavali robni promet i poljoprivredu, a imali su i spoljno trgovinsku funkciju. U periodu poslije 1971. U ovom perio­du nije se bitno mijenjala struktura prometa na malo. U ukupnom prometu na malo u 1988. Tokom posljednjeg perioda raste i spoljnotrgovačka aktivnosti privreda Bos­ne i Hercegovine. Izvoz Bosne i Hercegovine Tokom cijele 2007. U prvih devet mjeseci u 2007. Ukupan izvoz proizvoda iz Bosne iHercegovine je povećan za 317,86 miliona KM, čime je ukupan izvoz za prvih devet mjeseci premašio iznos od 2 milijarde KM. Od 97 glavnih grupa izvoznih proizvoda prema harmonizovanom sistemu kodova, u BiH je u deset grupa izvoznih proizvoda skoncentirano je 74,72 procenta ukupnog izvoza BiH. U prvih devet mjeseci, najznačajniji izvoz iz Bosne i Hercegovine ostvaren je izvozom : Drveta i proizvoda od drveta HS:44 , Aluminija i proizvoda od aluminija HS:76 , Mineralnih goriva i električne energije HS:27 , Namještaja i opreme HS:94 , te Mašina, aparata i mehaničkih uređaja HS:84. Izvoz ovih proizvoda u periodu januar-septembar 2007. Bosna i Hercegovina u periodu januar — septembar 2007. Povećanje obima izvoza ovih pet grupa proizvoda doprinijelo je najveýim dijelom porastu izvoza iz BiH. Samo ovih pet grupa proizvoda ýine 88,24 procenta ukupnog povećanja izvoza BiH u periodu januar-septembar 2007. Uvoz Bosne i Hercegovine Zahvaljujući većem rastu uvoza u prvoj polovini 2007. I pored očekivanja da će se stope rasta uvoza smanjiti, podacipokazuju da se uvoz BiH, kontinuirano poveýava. U periodu januar — septembar 2007. Najveýe povećanje uvoza zabilježeno je u uvozu: 1 Mineralnih goriva i nafte HS:27 čiji je uvoz povećan za 158,85 miliona KM povećanje od27,25 procenata ; 2 Električnih mašina i opreme HS:85 čiji je uvoz poveýan za 97,72 miliona KM povećanje za 29,18 procenata ; 3 Vozila i dijelova za vozila HS:87 , ÿiji je uvoz povećan za 58,04 miliona KM povećanje od 13,98 procenata ; 4 Željezo i čelik HS:72 , čiji je uvoz povećan za 45,40 miliona KM povećanje od 24,04 procenta i 5 Plastične mase i proizvodi od plastičnih masa HS:39 , čiji je uvoz povećan za 26,52 miliona KM povećanje od 11,20 procenata. Povećanje obima uvoza u ovih pet grupa proizvoda doprinijelo je povećanju voza BiH za 65,71 procenat BiH uvoz se sastoji od znatno više grupa proizvoda I iznos uvoza za razlikuod izvoza ne zavisi od nekolicine uvoznih proizvoda. Međutim, posljednjih šest mjeseci jasno je uočljiv rast onih uvoznih proizvoda kojih se koriste kao repromaterijal za proizvodnju izvoznh proizvoda. Kao i u drugim izvozno orijentisanim ekonomijama, uvoz ovih proizvoda sigurno da će podsticati stope rasta uvoza, dok ýe uvoz proizvoda za finalnu potrošnju u BiH postepeno opadati. Ekonomsko-geografske regije i privredni centri Položaj Bosne i Hercegovine: matematičko geografski, fizičkogeografski, eko- nomskogeografski, socijalnogeografski i geopolitički,uvjetovao je stvaranje kompleksnh cjelina-regija prostora Republike Bosne i Hercegovine. Na osnovu reIjefnih geološko - geomorfoloških, klimatsko-hidroloških,biogeografskih - pedoloških i landšaftnih odlika prostora i njihove ekonomskogeo­grafske i socijalnogeografske valorizacije na teritoriji Bosne i Hercegovine izdvajaju se tri' velike prostorne cjeline: panonsko-peripanonski planinski prostor,središnji planinski prostor i mediteransko-­submediteranksi prostor. Ove tri osnovne cjeline izvedene su na osnovu kompleksnih fizičkogeorafskih i social­nogeografski ili antropogeografski odlika mogu se dalje diferencirati na manje taksonomske jedinice. Uslovno homogene fizinomske cjeline služe kao osnova na kojoj su se razvili ekonomsko geografski centri u kojima su skoncen­trisane socijalnoekonomske institucije i funkcije. Ovi centri okupljaju i prema sebi privlače niže, manje centre i urbane cjeline, te se tako formirala mreža gradskih naselja kao središte ekonomskogeografske aktivnosti i sfere utcaja na okolni prostor. Time su stvorene regije specifičnog tipa od kojih svaka ima svoj regio­nalni centar-jezgro privlačenja u središte funkcija. Takve regije se zovu nodalno­funkciona i ima ih na teritoriji Bosne i Hercegovine četiri: mostarska makroregija ili hercegovačka, banjalučka makro regija ili bosanskokrajiška, sarajevsko-zenička ili središnje bosanska , te tuzlanska makroregija. Ove nodal­no funkcionalne regije su oblkovane oko najvećih urbanih središta u svom prostoru. Središta ovih makroregija već prelaze broj od 100 000 stanovnika i zona u utjecaja im je unutar lzotelnog perimetra od oko 100 km. Regionalnogegorafske karakteristike Sjeverne Bosne i Hercegovine Peripanonska Sjeverna Bosna uhvaća prostor Bosanske posavine te južnije prstore o kojih prostiru panonska obilježja. Približno 70 km južno od Save pruža se granica peripanonske Bosne. Na istoku peripanonska Bosna ima granicu na Drini, odnosno u Bosanskom podrinju, a na zapadu ide zapadnom granicom Bosanskog pounjak. Površina peripanonske Bosne iznosi 21 622 km2,a na tom prostoru živi oko 2 3000 000 stanovnika, sa gustinom naseljenosti od 104 stanovnika na km2. Na tom prostoru preovlađuju ravnice i nizije sa brežuljka­štim i brdovitim zemljištem. Sa te ravnice se izdižu ostrvske planine koje ne prelaze visinu od 1 000 m. Dalje na jugu neke planine prelaze visinu od 1 000 m i to na dodiru sa planinskim središnjim prostorom. Otvorene doline Une sa Sa­nom, Vrbasa, Bosne sa Sprečom te Drine rastavljaju brdovito-brežuljkasta zemljišta, a same doline su veoma otvorene za saobraćaj. Banja Luka službeni naziv: Grad Banja Luka je u zapadnom dijelu , smješten na rijeci. Po veličini je drugi grad u cijeloj BiH, a mnogi ga smatraju jednim od njenih najljepših gradova. Upravno je središte , te privredni i kulturni centar ovog dijela. Panorama grada Banja Luka 1. Regionalnogeografske karakteristike Središnje Bosne Srednjom Bosnom se naziva prostor između regije preripanonske sjeverne Bosne i regije visokog krša na jugu. Sa istoka je omeđena granicom Srbije,Sjeverna granica ide planinskim hrbatima i masivima Dimitor,Manjača,Čemernica,Vlašić,Konjuh i Javor. Površina regije Srednje Bosne iznosi 12 920 km2 sa 1 249 000 stanovnika a prosječnom gustinom naseljenosti 97 stanovnika na km2. U sve pobrojane osnovne oblike usječene su doline, pretežno u otpornim stijenama starijih naslaga, kompozitne u kojima se smjenjuju kotline i klisure. Duboke dolme gornjih tokova Vrbasa, Bosne i Drine sa pritokama presijecaju različite grupe naslaga, pa su i one donekle kompozitne i stupnjevite, sa izlom­ljenim uzdužnim profilima. Eroziona proširenja osim u neogenim naslagama, mogu sadržavati i škrilje koji su podložni raspadanju i spiranja, pa je tim putem nastalo eroziono proširenje u goraždansko-fočanskom dijelu Drine i oko Višegrada. Sarajevo — zenička kotlina je najznačajniji dio Srednje Bosne. U njoj su se razvili glavni privredni centri : Sarajevo i Zenica. Sarajevo sa deset općina u sastavu grada: Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža, Hadžići, Trnovo, Ilijaš, Pale, Vogošća ima ukupno 527 000 stanovnika , a uži dio broji 415 631 stanovnika, glavni je grad te glavno kulturno središte Bosne i Hercegovine. Panorama grada Zenica 3 Zenica je u , u srednjem dijelu. Površina grada je 500 km², a broj stanovnika iznosi oko 130 hiljada. Ekonomsko je središte geografske regije i pored Travnika i Jajca najvažniji grad tog dijela države. Regionalnogeografske karakteristike Visokog krša Regija bosanskog hercegovačkog visokog krša leži između Peripanonske i Srednjobosanske regije na sjeveroistoku , planinske Crne gore na jugoistoku, Gorske Grvatske na sjeverozapadu, Srednjeg primorja na jugozapadu i niske Hercegovine na jugoistoku. Površina ove regije iznosi 11842 kilometara kvadratnih u kojoj živi 325 000 stanovnika ili 27,4 stanovnika po kilometru kvadratnom. Panorama grada Bihaća 3 U ovoj regiji se smjenjuju planinska bila i udoline između njih. U regiji je glavna ekonomska grana bila sitno stočarstvo : ovce i koze, koje su boravile tokom ljeta na planinskim bilima. Potrebe stanovništva za hranom nisu mogle biti podmirene od zemljoradnje u udolinama i poljima , zbog čega je trgovina sa stokom u zamjenu za žito bila neprekidna. Posljedice porasta stanovništva bile su u neracionalnom i pretjeranom iskorištavanju pašnjaka, te u migracijama. Razvojem prerađivačke industrije , rudarstva i šumarstva manjuje se visok procenat poljoprivrednog stanovništva. Stočarski proizvodi kao lokalne sirovine mogu poslužiti za razvoj prehrambene industrije, a prerađivačka industrija može koristiti drvetom, ugljenom , jeftinom električnom energijom , vunom i kožom. Hidroelektrane su izgrađene na Neretvi , Rami i Uni , a planirau se i na kraškim poljima. Najveće gradsko središte je Bihać sa 45,807 stanovnika. Rubni položaj Bihaća u regiji određuje njegovu prometnu važnost , kao raskršće. Drugi grad je Konjic sa 13,744 stanovnika , također staro naselje na glavnom putu iz Panonije prema Primorju. Regionalnogeografske osobenosti Mediteranske i Submediteranske Hercegovine 1. Niska Hercegovina Niska Hercegovina se sastoji od krečnjačkih površi, kraških polja Posuško blato, dio Imotskog polja, Popovo polje i polja uz Neretvu i njezine pritoke: Trebižat, Bregavu i Malu Bunu Bunicu. Prije dolaska Turaka Niska Hercegovi­na je bila stočarska oblast i bez znatnijih gradova. Turci osnivaju gradska sre­dišta sa orijentalnirn arhitektonskim elementima u kojima živi pretežno muslimansko stanovništvo. U plodnim poljima oko gradova razvija se zemljo­radnja sa navodnjavanjem, gaji se pretežno kukuruz povrće i voće. Najveći dio stanovništva se i dalje bavi sitnim stočarstom, Povećanje broja sitne stoke, te prehrana ispaša i uvećanje stanovništva uvjetovali su stvaranje velikih i pustih kraških goleti. Kasnije je počeo uzgoj vinove loze koja ostaje glavna tržišna kultura. Uzgoj duhana je jedna od komercijalno najvažnijih kultura. Niska Her­cegovina imala je donedavno karakter sIromašnog agrarno prenaseljenog kraškog kraja, bez obzira što se intenzivno gaji duhan i loza. Površina Niske Hercegovine iznosi 5 399 kilometara kvadratnih i u njoj je 1981. Velik postotak poljoprivrednog stanovništva i slab razvitak gradova ukazuje na ekonomsku nerazvijenost i agrarnu prenaseljenost. Ti faktori su uvjetovali i ekonomsku emigraciju iz ovog područja u druge regije i inostranstvo. Glavni i najveći centar je Mostar sa 75 613 stanovnika. Panorama grada Mostara 3 Mostar službeni naziv: Grad Mostar je u , kulturno i privredno središte te upravno sjedište kantona. Ime je dobio po čuvarima mostova mostarima , na obalama rijeke. Grad je poznat po čuvenom , izgrađenom u , kojeg su srušile snage -a. Stari most je prvi kulturni spomenik u koji se nalazi na UNESCO-voj listi zaštićenih spomenika kulture svijeta. Grad Neum, grad u kojem BiH izlazi na Jadransko more 3 1. Položaj BiH u međunarodnim ekonomskim integracijama Vanjska politika Bosne i Hercegovine usmjerena je ka unapređenju i očuvanju trajnog mira, sigurnosti i stabilnog demokratskog i sveukupnog državnog razvoja, odnosno uključivanju u savremene evropske, političke, ekonomske i sigurnosne integracione tokove. Zaključak Na kraju mislim da je većina potrebnog data kroz ovaj maturski rad o zemlji Bosanaca i Hercegovaca , o zemlji dobrih ljudi, o zemlji prepunoj sukoba i mržnje, o zemlji koja preživljava sitničave dane, o zemlji koju ipak najviše volim. Kroz ovaj maturski opisao sam današnju situaciju Bosne i Hercegovine kroz ekonomske parametre, koji bi ubjeđen sam bili itekako bolji da nije bilo nesretnog rata početkom devedesetih koji je ostavio snažne tragove po ekonomsku, kulturnu, nacionalnu, religijsku i turističku sliku. Mislim da je potrebno znati da se ratna šteta procjenjuje na više desetina milijardi dolara, i da rat u Bosni nije bio samo etičke već i rušilačke prirode koji je po mom mišljenju jedina poteškoća ka napretku BiH među rekao bih velike sile Europe. Naravno, stvari se poboljšavaju i iz dana u dan finansijska slika Bosne i Hercegovine se ipak popravlja i tendencija rasta govori o vrlo solidnom bilansu naše države bez obzira na sveopći pesimizam koji vlada njenim prostorima. Nadam se da će u skorije vrijeme politička stega popustiti i okreniti se ka važnijim, onim ekonomskim pitanjima, koja će jedina ovu zemlju odvratiti od mržnje i pesimizma te stvoriti u njoj normalno, kulturno, i ponosno društvo. Bez obzira na sve, Bosnu i Hercegovinu smatram najljepšom i najpogodnijom zemljom za život na cijelom svijetu. Zemljopis 3 Udžbenik za III. Zoran Stiperski , Zagreb 1998 3.

Objavljena mapa zamišljenog trećeg entiteta u čiji bi sastav ušli i dijelovi RS
Filmovi su mahom obrađivali socijane teme, ne rijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom bili pretplaćeni autori iz drugih centara. Regionalnogeografske karakteristike Visokog krša Regija bosanskog hercegovačkog visokog krša leži između Peripanonske i Srednjobosanske regije na sjeveroistoku , planinske Crne gore na jugoistoku, Gorske Grvatske na sjeverozapadu, Srednjeg primorja na jugozapadu i niske Hercegovine na jugoistoku. Asmir je propustio zato što je Portsmouth tražio od njega da provede pripremni period sa njima. Bosna i Hercegovina je nastupila na u te osvojila drugo mjesto. Since 1995, the High Representative has been able to bypass the elected parliamentary assembly, and since 1997 has been able to remove elected officials. Ispod behar gradova huče Bosna i Neretva. Ipak, prvi pravi uspjesi domaćeg filma mogli su se osjetiti tokom kasnih i godina, kad je stvoren i poseban bosanskohercegovački filmski izraz. Prva nezvanična utakmica odigrala se 1907. The gusle is used mainly to recite epic poems in a usually dramatic tone. Following his death in 1391 however, Bosnia fell into a long period of decline. Ruda mangana se nalazi i eksploatira kod Bosanske krupe u Bužimu.

EROTSKE PRIČE

❤️ Click here: Incest seks price

Donela mi je vodu. Ustaje on go, kurac mu ukrucen stoji, prilazi meni da provjeri spavam li.

Obzirom da je druge vjere, nikad nikome nije priznala. Mislio sam, oca traži, kada sam došao u stan, čuo sam neki čudan zvuk iz sobe, pogledam, mama leži raširenih nogu, između koji sam vidio dlake, kurac kako ulazi u nju, što me je pogodilo, tada sam osjetio neku mržnj, ljutnju, on svučenih pantalona, jebao je, tada sam prvi put vidio kako se jebu odrasli. Ovaj pogled hocu da traje. Spustio se do njenog međunožja i strgnuo joj sexy gaćice.

EROTSKE PRIČE - Malo smo sačekali, izvadila sam maramice vlažne iz torbe, obrisala si pičku, a malo mi je i sin pomogao jer je taj zadatak voleo. Mislio sam, oca traži, kada sam došao u stan, čuo sam neki čudan zvuk iz sobe, pogledam, mama leži raširenih nogu, između koji sam vidio dlake, kurac kako ulazi u nju, što me je pogodilo, tada sam osjetio neku mržnj, ljutnju, on svučenih pantalona, jebao je, tada sam prvi put vidio kako se jebu odrasli.

Mada mi pisanje nije jača strana , potrudit ću se da me razumijete. Mama radi u jednoj firmi sa onako rekli bi smo solidnom plaćom. Nevjerojatno da se nešto tako može dogoditi. I tako smo malo krenuli u razgovor kako se je sve dogodilo i onda mi je rekla da moram u njenu firmu odnesti od doktora doznake za bolovanje, i onda opet suze.. Upitah ju ,mama zašto plaćeš? A ona mi odgovori, pa vidi me kako ću sad sama na wc moram se kupat pa poludit ću. Na to joj ja kažem ,pa mama ja sam tu da ti pomognem. Ja joj nato kažem, ti si moja mama i ja moram za tebe sve napravit. Nije bitno kako ali ja sam taj koji ti mora pomoći. I tako normalno došlo i to da mora na wc. OPet sam ju odneso u kupatilo i tu nastaje problem treba se skinut predmenom a jedino joj ja mogu skinut njen veš, jer joj samo jedna ruka u funkciji i jedna noga. Pripremio sam sam joj čisti veš i piđamu i odneso ju u kupatilo. Kad sam ju odneso opet u kupaonicu nastao je tajac i ništa nismo govorili. Ne sjećam se da sam ju ikad vidio golu,jer je uvijek bila diskretna tako da nisam imao pojma kako moja izgleda kad se skine. I eto prvi čin skidanja moje mame. Nisam tog trena imao nikakve primisli kad sam ju skidao samo sam htio pomoći svojoj mami. Skinuo sam sam joj gornji dio ,a sad je ostao i donji ,tad sam joj otkopčao hlače i lagano skinuo preko gipsa, i stala je samo gačicama crnim svilenim i još uvijek okrenute leđima prema meni. Sad du ns red došle gačice, skidam joj gačice i ostaje gola , vidim joj leđa i guzu. Nikad do tada nisam ju vio golu i tad nastaje opet šok jer sam joj pomogao da uđe pd tuš, aonda se okrenula i vdio sam sve. Nisam imao snage da joj išta kažem, samo samlagano pustio tuši nakvasio spužvu kojom se je sama počela mada sam ja uzeo spužvu i počeo sam ju ja kupat. Kad je bilo gotovo kupanje uzeo sam runik i obisao ju te zatim pomogao da se obuće. Pa tako je došlo i vtijeme spavanja i opet sam ju odneso u njenu sobu i stavio na njen francuski ležaj. Tad mi je rekla mama da ostanem sa njom da ne spava sama jer ako ju bude bolilo da ne viče jer ja spavam u drugoj sobi. Naravno rekao sam dobo. Imao sam djevojku, ali moja mama je bolje izgledala od nje i tako razmišljajući pod toplom vodom tuša digao mi se kurac. Neznam dali sam normalan ,ali ipak je to moja mama. Podigao sam se na lakat i mama me poljubila u obraz, mislio sam da je kraj ali mama je jošnekoliko puta poljubila me u obraz ,a zatim slučajno u usta nježno i neznam šta mi bi gurnuo sam joj jezik koji je ona prihvatila i tu počinje sve. Tako sam joj milovao grudi i počeo ih ljubit ,a onda sam ruku spustio i među noge i to je bilo nešto predivno,mama je bila morka al onako kao da sam u vodu ruku stavio, samo je poćela lagano uzdisat ,a ja sam se spusti dole i opet ju skinuo, pomaknula je nogu na kojoj nije imagips i ja sam joj počeo ljubiti nenju pičku. Tako sam i radio boječi se da ju ne ne povredim.

Moje sestra - 2.část
Razmaknuo sam joj noge, malo joj kurcem udarao po pici, a onda joj ga osvetnicki nabio, svom snagom. Osjetila sam ogromnu razarajucu bol, ali nije ga bilo briga. I tako normalno došlo i to da mora na wc. Komsija je rekao da bi voleo cesce da je jebe sa njegovim sinivima 3 otac I sestra su se slozili I dogovorili su se uvece tata je rekao da ce samo ona biti u kuci I da mogu da je jebu. Kada je bila puna soba, isli smo u drugu sobu, da ne gledaju stariji.